Mitra Global CMS
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS
 

Postovani,  

Web stranica multiplaskleroza.ba je mjesto gdje cete naci sve informacije o samoj bolesti i nacinima lijecenja, medicinskim i alternativnim.                                          Nadamo se da ce postati mjesto na kome ce se oboljeli od MS-e, njihove porodice i svi zainteresovani, rado okupljati, razmjenjivati misljenja, ideje i znanja o ovoj bolesti koja nas sve povezuje.
Stranica je pocela sa radom u julu  2008. i vec od pocetka postojanja je uspjela da ispuni svoj prvobitni cilj. Tome je doprinjela i cinjenica da ova stranica posjeduje ozbiljan i kvalitetan tim urednika i administratora, koji posjeduju znanja i znacajno iskustvo iz oblasti koje uredjuju.

 
 
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS
     
Mogu li duhovne ili vjerske prakse biti korisne osobe s MS -om? Verzija za štampu E-mail

Ova je studija ispitivala jesu li vjera ili duhovniji pristup zivotu promijenili zivot ispitanika sa MS -om.

Otkrili su da ce oni koji su svoju vjeru vidjeli kao uporiste u teskim vremenima vjerojatnije preispitati svoj zivot, pokazati vise zahvalnosti/strahopostovanja, ukljucujuci dozivljavanje i vrednovanje ljepote u zivotu, te imati nesto pozitivnije raspolozenje i svjesniji nacin zivota. Znanstvenici komentiraju kako vjera nije koristena kao alat za obnavljanje zdravlja. Imati vjeru bilo je povezano s promisljanjem o onome sto je bitno u zivotu, cijeniti i cijeniti zivot te se suociti sa zivotom kakav jest. Oni koji nisu bili ni religiozni ni duhovni, imali su manju vjerojatnost pozitivnog tumacenja bolesti od onih koji su bili duhovni, ali nisu bili religiozni, kao i oni koji su bili i duhovni i religiozni. Medjutim, oni se nisu razlikovali na druge nacine, poput razine zadovoljstva zivotom, pozitivnog raspolozenja ili umora. Istrazivaci ne komentiraju koje bi druge izvore podrske ova skupina mogla koristiti. Zivot s MS -om moze biti izazov i razliciti ljudi pronalaze razlicite nacine da se nose sa onim sto MS donosi u njihov zivot. Ova je studija ispitala jesu li vjera ili duhovniji pristup zivotu promijenili zivot s MS -om, ukljucujuci zadovoljstvo zivotom, raspolozenje i strategije suocavanja. Kako je ovo istrazivanje provedeno? 213 osoba s MS -om, u dobi od 18 do 65 godina, angazirano je iz ambulanti u cetiri specijalizirane bolnice u Njemackoj. Prosjecna starost bila je 43 godine, a tri cetvrtine bile su zene. Nesto vise od cetvrtine, 27%, zivjelo je samo. EDSS rezultati sudionika bili su u rasponu od nule do 7,5, ali su u prosjeku iznosili 3,7 sto odgovara umjerenoj razini invaliditeta. Koristen je upitnik za procjenu koliko se netko prilagodio i snasao usvajanjem pozitivnih pristupa. Analiza se usredotocila na to kako je netko koristio vlastitu unutarnju snalazljivost, a ne vanjske resurse. Primjeri ukljucuju razmisljanje o onome sto je bitno u zivotu, usvajanje zdrave prehrane, promjenu zivota kako bi ozdravili, pozitivno razmisljanje i izbjegavanje razmisljanja o bolesti. Dvije stavke bavile su se stavovima prema njihovom uvjerenju: Moja vjera je uporiste u teskim vremenima i Zbog svojih iskustava izgubio sam vjeru. Sve su stavke bodovane na ljestvici od pet bodova od neslaganja do dogovora, uopce se ne primjenjuje; ne vrijedi uistinu; ne znam; primjenjuje se prilicno; primjenjuje se jako. Zbrojili su se bodovi i sudionici su podijeljeni na one s visokim rezultatima koji su snaznije koristili ove strategije suocavanja i na one s nizim ocjenama koji su ih koristili u manjoj mjeri. Duhovne aktivnosti Upitnik je koristen za procjenu koliko se netko koristio raznim duhovnim ili vjerskim obicajima. Gledalo se: vjerske prakse ukljucujuci molitvu, posjecivanje crkve, vjerske dogadjaje i vjerske simbole humanisticke prakse, ukljucujuci pomaganje drugima, razmatranje njihovih potreba, cinjenje dobra i osjecaj povezanosti egzistencijalisticke prakse poput vidjenja smisla zivota, samoostvarenja i stjecanja uvida zahvalnost/strahopostovanje ukljucujuci osjecaje velike zahvalnosti, osjecaje cudjenja strahopostovanja te dozivljavanje i vrednovanje ljepote duhovne prakse, tijelo uma, ukljucujuci meditaciju, rituale i rad na disciplini um-tijelo kao sto su joga, qigong ili svjesnost. Sve su stavke bodovane na ljestvici od cetiri stupnja prema omjeru ucestalosti sudjelovanja osobe: nikada, rijetko, cesto ili redovito. Duhovna/vjerska kategorizacija Sudionici su morali zabiti dva pitanja: Po mom misljenju ja sam vjerski pojedinac i Po mom misljenju, ja sam duhovni pojedinac. Svaki je imao mogucnosti: uopce se ne primjenjuje; uistinu se ne primjenjuje; ne znam; primjenjuje se prilicno; jako se primjenjuje. Iz toga je svaki sudionik kategoriziran u jednu od cetiri vrste: 1. vjerski, ali ne i duhovni 2. ne vjerski nego duhovni 3. i vjerski i duhovni 4. ni vjerski ni duhovni Zadovoljstvo zivotom Upitnik od deset stavki koristen je za procjenu zadovoljstva zivotom, ukljucujuci zadovoljstvo svojim zdravstvenim stanjem i zadovoljstvo vlastitim sposobnostima upravljanja svakodnevnim zivotnim problemima. Dodane su tri stavke kako bi se ocijenilo zadovoljstvo podrskom obitelji, partnera ili prijatelja. Za svaku stavku sudionici su svoje zadovoljstvo ocijenili kao uzasne, nesretne, uglavnom nezadovoljne, mjesovite, uglavnom zadovoljne, zadovoljne, odusevljene. Ostale mjere Procjenjivalo se raspolozenje, umor i EDSS skor osobe te su ih pitali koliko misle da njihov MS utjece na svakodnevni zivot Sto je pronadjeno: Tri cetvrtine 74% sudionika bili su krscani, 4% muslimani, 3% pripadali su drugim vjeroispovijestima, a 18% nijednoj. Kada su se kategorizirali, 70% se nije smatralo religioznima - to je bilo sastavljeno od 54% koji nisu bili ni religiozni ni duhovni i 16% koji nisu bili religiozni, ali su bili duhovni. 19% je bilo religiozno, ali ne i duhovno, a 12% je bilo i religiozno i duhovno. Izjava Moja vjera je uporiste u teskim vremenima bila je tocna za nesto više od cetvrtine 29%, polovica 52% ju je odbacila, a oko jedan od pet 19% nije odlucio. Samo 6% je izjavilo da je izgubilo vjeru zbog razlicitih zivotnih iskustava, 77% se nije slozilo s tim, a 17% nije odlucilo. Oni koji su vjerovali da je vjera uporiste u teskim vremenima, imali su vecu vjerojatnost da ce ponovno procijeniti svoj zivot i imati pozitivnije tumacenje bolesti te dozivjeti zahvalnost/strahopostovanje. Medjutim, ovakvo uvjerenje nije pokazalo nikakve veze s mnogim drugim mjerama, ukljucujuci zadovoljstvo zivotom, pozitivan stav, umor ili EDSS rezultat. Za usporedbu, oni koji su sebe ocijenili ni religioznima ni duhovnima imali su manju vjerojatnost da razmisljaju o onome sto je bitno u zivotu ili da cijene i cijene zivot, ili da imaju uvjerenje da bolest moze imati smisao i smatrati se sansom za razvoj. Sto to znaci? Biti duhovan ili religiozan moze biti izvor podrske ljudima koji zive s razlicitim zdravstvenim stanjima. U ovoj studiji, oni koji su svoju vjeru vidjeli kao uporiste u teskim vremenima imali su vecu vjerojatnost da ce preispitati svoj zivot, pokazati vise zahvalnosti/strahopostovanja, ukljucujuci dozivljavanje i vrednovanje ljepote u zivotu, te imati nesto pozitivnije raspolozenje i svjesniji nacin zivota . Znanstvenici komentiraju da vjera nije koristena za oporavak zdravlja. Imati vjeru bilo je povezano s promisljanjem o onome sto je bitno u zivotu, cijeniti i cijeniti zivot te se suociti sa zivotom kakav jest. Oni koji nisu bili ni religiozni ni duhovni, imali su manju vjerojatnost pozitivnog tumacenja bolesti od onih koji su bili duhovni, ali nisu bili religiozni, kao i oni koji su bili i duhovni i religiozni. Medjutim, oni se nisu razlikovali na druge nacine, poput razine zadovoljstva zivotom, pozitivnog raspolozenja ili umora. Istrazivaci ne komentiraju koje bi druge izvore podrske ova skupina mogla koristiti. Vjera kao resurs u pacijenata s multiplom sklerozom povezana je s pozitivnom interpretacijom bolesti i iskustvom zahvalnosti/strahopostovanja. Vise o duhovnim izvorima podrske Razliciti ljudi bit ce korisni razliciti izvori podrske.Vjera je nekim ljudima vazna. Duhovnost, u svom najsirem smislu, bit ce vazna drugima i moze ukljucivati prakse poput meditacije, joge, tai chi -a ili pomnosti. Neke od ovih praksi imaju fizicku komponentu koja ukljucuje lagano istezanje pa mogu biti koristan oblik vjezbe. Svi oni mogu pomoci u izazivanju smirenosti i mentalne jasnoce. Mogu usmjeriti pozornost na sadasnji trenutak, umjesto da brinu o tome sto se dogodilo u proslosti ili bi se moglo dogoditi u buducnosti. Duhovne prakse takodjer mogu pomoci u upravljanju stresom i simptomima ukljucujuci bol, tjeskobu i depresiju. Preuzeto sa: https://www.facebook.com/groups/276128313060744
 
   

Pitamo posjetioce...

Da li ste upoznati sa MS-om?
 
 
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS
 
Mitra Global CMS  
JoomlaMarket.de Professional Joomla Templates Club JoomlaMarket.de Professional Joomla Templates Club JoomlaMarket.de Professional Joomla Templates Club
  Advertisement
 
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS
   
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS