Mitra Global CMS
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS
 

Postovani,  

Web stranica multiplaskleroza.ba je mjesto gdje cete naci sve informacije o samoj bolesti i nacinima lijecenja, medicinskim i alternativnim.                                          Nadamo se da ce postati mjesto na kome ce se oboljeli od MS-e, njihove porodice i svi zainteresovani, rado okupljati, razmjenjivati misljenja, ideje i znanja o ovoj bolesti koja nas sve povezuje.
Stranica je pocela sa radom u julu  2008. i vec od pocetka postojanja je uspjela da ispuni svoj prvobitni cilj. Tome je doprinjela i cinjenica da ova stranica posjeduje ozbiljan i kvalitetan tim urednika i administratora, koji posjeduju znanja i znacajno iskustvo iz oblasti koje uredjuju.

 
 
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS
     
Multipla skleroza - korak dalje u lijecenju (2. dio) Verzija za štampu E-mail
ImageBitno je djelovati na dobrobit bolesnika te ga od nedjelotvornih, stetnih i neproucenih metoda usmjeriti k onima koje su sigurne i ucinkovite. U proslom broju casopisa Vase zdravlje opcenito smo se osvrnuli na neuroloske i psihicke promjene i dijagnosticke smjernice multiple skleroze. Pisali smo i o terapijskim metodama, s posebnim osvrtom na ogranicene terapijske uspjehe konvencionalne medicine, sto mnoge pacijente tjera da se okrenu metodama komplementarne i alternativne medicine. U nastavku cemo vise pozornosti usmjeriti na objasnjenje tih metoda.
Prehrambeni dodaci
Antioksidansi – Buduci da se smatra da oksidativni stres uzrokovan slobodnim radikalima moze imati ulogu u ostecenju mijelina i aksona u multiploj sklerozi, katkad se tvrdi da bi antioksidansi trebali biti dio terapije. U eksperimentalnom alergijskom encefalomijelitisu terapijski ucinak postignut je mnogim antioksidativnim tvarima. Dosadasnja mala, kratka klinicka istrazivanja koristenja antioksidativne terapije (inozin, alfa-masna kiselina, kombinacija selena i vitamina C i E) u sklopu lijecenja multiple skleroze dokazala su samo dobru podnosljivost, ali ne i ucinkovitost tih supstancija.
Iako je klinickim istrazivanjima dokazana dobra podnosljivost antioksidansa, u njihovoj primjeni u bolesnika s multiplom sklerozom teoretski je rizik ipak posljedicna aktivacija imunosnih stanica, ukljucujuci T limfocite i makrofage. Zakljucno, iako za primjenu antioksidansa postoji teoretski rizik te su potrebna daljnja ispitivanja, oni su jeftine i potencijalno korisne tvari.
Brusnica – Poremecaj funkcije mokracnog mjehura u sklopu multiple skleroze pogoduje nastanku upale na koju sastojci brusnice djeluju preventivno, sprjecavajuci bakterijsku prijemcivost na uroepitel. Iako mnoga istrazivanja upucuju na moguce preventivno djelovanje brusnice, ne postoje egzaktni dokazi o tome. Za klinicku praksu vazno je zapamtiti da su medju oboljelima od multiple skleroze ucestale urinarne infekcije, te da ih je potrebno lijeciti antibioticima (ne brusnicom), a dodatno prevenirati brusnicom. Brusnica se opcenito dobro podnosi, ali moze djelovati agonisticki na koagulantni ucinak varfarina, te povisiti rizik nastanka bubreznih kamenaca.
Echinacea i drugi dodaci za "stimulaciju imunosnog sustava" – U nestrucnoj literaturi o alternativnoj medicini cesto se pogresno navodi da se u multiploj sklerozi, kao bolesti imunosnog sustava, trebaju koristiti dodaci koji djeluju na aktivaciju makrofaga i T stanica, sto je pogresno i potencijalno opasno. Od biljaka koje se u tu svrhu upotrebljavaju najcesce se navode echinacea, ashwagandha (Withania somnifera), azijski ginseng, sibirski ginseng, astragalus, macji nokat, cesnjak, imela, maitake i shiitake gljiva i zareca kopriva, a od ostalih dodataka u upotrebi su jos melatonin, cink i antioksidativni vitamini i minerali.
Uz teoretski rizik koji postoji pri primjeni tih tvari u bolesnika s multiplom sklerozom i nedokazanu ucinkovitost, echinacea moze povisiti hepatotoksicni ucinak drugih lijekova (interferon, metotreksat) koji se uzimaju u lijecenju multiple skleroze.
Ginkgo biloba – Ginkgo biloba, sastojak dobiven iz lisca drveta ginkgo bilobe, svojim protuupalnim i antioksidativnim djelovanjem moze utjecati na tijek i simptome mutiple skleroze. Pojedina ispitivanja u eksperimentalnom alergijskom encefalomijelitisu upucuju na moguci povoljni utjecaj ginkga na tezinu bolesti, kogniciju i umor, ali i neucinkovitost u lijecenju napada multiple skleroze.
Ginkgo se dobro podnosi, ali djeluje antikoagulantno te moze izazvati nesvjesticu, glavobolju, osip, mucninu, povracanje, proljev te rjedje konvulzije. Za definitivnu potvrdu ucinkovitosti ginkga u lijecenju bolesnika s multiplom sklerozom potrebna su daljnja istrazivanja.
Trava sv. Ivana – Ova biljka, koja se vise od 2000 godina upotrebljava u lijecenju depresije, mogla bi imati povoljan ucinak na blagi i umjereni (ne i teski) oblik depresije u bolesnika s multiplom sklerozom. Nije skupa i dobro se podnosi, ali moze uzrokovati fotosenzibilnost i umor. Dodatno, indukcijom citokroma P450 moze uci u interakciju s antikonvulzivima, varfarinom, antidepresivima i oralnim kontraceptivima.
Vitamin B12 – Nije dokazano da ima znacajne terapijske ucinke na bolesnike s multiplom sklerozom. Medjutim, mali udio bolesnika koji istodobno ima i deficit vitamina B12 u organizmu zahtijeva nadomjesnu terapiju tim vitaminom. Pripravci vitamina B12 su sigurni, jeftini i najcesce se dobro podnose, a rjedje uzrokuju osip, svrbez i proljev.
Vitamin D – Vitamin D s biokemijske je strane visestruko vazan u lijecenju multiple skleroze. Ne samo da je vazan za odrzavanje gustoce kostiju nego je znacajna i njegova imunoregulacijska uloga, koja bi mogla imati utjecaja na multiplu sklerozu. Nekoliko studija ukazalo je na to da su niska razina D vitamina i nizak unos povezani s povecanim rizikom razvoja multiple skleroze. Medjutim, dobro planirana ispitivanja s pouzdanim konacnim rezultatima jos nisu provedena. Vitamin D opcenito se dobro podnosi. U visokim dozama (vise od 2000 IJ dnevno) moze izazvati slabost, abdominalne grceve, mucninu, povracanje, bubrezno ostecenje, hipertenziju i druge nuspojave. Preporuceni dnevni unos je od 200 do 600 IJ. Terapija vitaminom D nije skupa, dobro se podnosi i trebalo bi je uzeti u obzir kod oboljelih od multiple skleroze koji imaju nisku razinu D vitamina i rizik za razvoj, ili vec razvijenu smanjenu gustocu kosti.
Prehrana obogacena visestruko nezasicenim masnim kiselinama
Dijete su medju oboljelima od multiple skleroze najpopularniji oblici komplementarne i alternativne terapije. Epidemioloska istrazivanja, in vitro istrazivanja, istrazivanja na zivotinjama te klinicka ispitivanja donose sugestivne dokaze o znatnom utjecaju visestruko nezasicenih masnih kiselina (ukljucujuci omega-3 i omega-6 masne kiseline) na tijek multiple skleroze.  Swank i Dugan razvili su plan prehrane bogat visestruko nezasicenim kiselinama, a siromasan zasicenim mastima, koji je na temelju jednoga klinickog ispitivanja (nije bilo kontrolirano, slijepo niti randomizirano) proglasen da djeluje pozitivno na bolesnike s multiplom sklerozom.
Tri randomizirane kontrolirane studije proucavale su uporabu omega-6 dodataka te je u dvije nadjeno statisticki znacajno smanjenje tezine i trajanja pojedinog napada u oboljelih. Kasnijom analizom podataka iz svih triju studija pokazan je pozitivan terapijski ucinak na progresiju nesposobnosti u bolesnika koji su na pocetku istrazivanja imali blagi oblik multiple skleroze.
Dosadasnje najrigoroznije (veliko, randomizirano, dvostruko slijepo, kontrolirano) istrazivanje uporabe omega-3 masnih kiselina u bolesnika s multiplom sklerozom nije dokazalo statisticki znacajan ucinak. U drugom malom randomiziranom istrazivanju dodatak omega-3 masnih kiselina u kombinaciji s glatiramer acetatom ili interferonima pokazao je trend poboljsanja fizickog i emocionalnog funkcioniranja bolesnika s multiplom sklerozom. Omega-3 i omega-6 dodaci opcenito se vrlo dobro podnose. Americka agencija za hranu i lijekove klasificirala je riblje ulje (bogat izvor omega-3 masnih kiselina) kao sigurno za uporabu. Medjutim, sigurnost dugorocne uporabe ostalih omega-3 i svih omega-6 pripravaka nije poznata. Omega-6 masne kiseline mogu podici razinu triglicerida. Neke omega-3 i omega-6 masne kiseline mogu imati blage antikoagulantne ucinke. Uzimanje omega-3 i omega-6 masnih kiselina moze izazvati nedostatak vitamina E, pa je potrebna njegova nadomjesna terapija. Zakljucno, sigurnost i ucinkovitost tih dijeta u kombinaciji s konvencionalnom terapijom multiple skleroze nedovoljno su proucene te su potrebna daljnja istrazivanja.
Hiperbaricna oksigenacija
Hipebaricna terapija kisikom ukljucuje udisanje 100-postotnog kisika kroz masku u posebnoj prostoriji koja je pod tlakom, poput one kakvom se koriste ronioci kad imaju teskoca nakon prenaglog izranjanja.
Primjena te metode temelji se na teoriji da mozda nedostatak kisika u mijelinskoj ovojnici uzrokuje ostecenje. Studija iz osamdesetih godina prosloga stoljeca ukazala je na povoljan utjecaj hiperbaricne oksigenacije u lijecenju multiple skleroze. No, istrazivanja koja su uslijedila nisu to potvrdila, te se smatra da hiperbaricna oksigenacija ne bi trebala biti sastavni dio terapije multiple skleroze. Uz to, metoda je skupa i moze uzrokovati blage vidne smetnje, rjedje kataraktu, konvulzije, tlacnu ozljedu uha i pneumotoraks.
Niske doze naltreksona
Tvrdilo se da niske oralne doze naloksona, zahvaljujuci njegovu parcijalno agonistickom, opijatnom, ekscitotoksicnom i antioksidativnom djelovanju, olaksavaju simptome, sprjecavaju napade multiple skleroze i usporavaju progresiju nemoci. Objavljene studije o djelovanju niskih doza naltreksona u terapiji multiple skleroze su oskudne. Osmotjedna studija, koja je obuhvatila 80 bolesnika s relapsnim ili progresivnim oblikom multiple skleroze, nije utvrdila utjecaj na fizicko funkcioniranje, ali je ustanovljeno poboljsanje bolnih simptoma i mentalnog zdravlja. Sestomjesecnom, otvorenom studijom na 40 ispitanika s primarno progresivnim oblikom multiple skleroze ustanovljena je dobra podnosljivost malih doza naltreksona te poboljsanje spasticiteta, zatim pogorsanje boli i izostanak ucinka na depresiju, umor i opcenitu kvalitetu zivota. Niske doze naltreksona su umjereno skupa terapija, koja se opcenito dobro podnosi (u studijama s primarno progresivnom multiplom sklerozom samo jedan bolesnik dozivio je neurolosko pogorsanje), te mogu umanjiti ucinak opijata, ako se daju pacijentima koji uzimaju opijate. Stoga su potrebne dodatne studije da bi se sa sigurnoscu ustanovili sigurnost i ucinkovitost primjene malih doza naltreksona u lijecenju oboljelih od multiple skleroze.
Marihuana (kanabis)
Marihuana sadrzi kanabinoide, od kojih je najvazniji tetrahidrokanabinol. Smatra se da bi kanabinoidi, zahvaljujuci svojoj supresiji prekomjerne neuronalne aktivnosti te imunomodulatornom i neuroprotektivnom djelovanju, teoretski mogli povoljno djelovati na bol, spasticnost i opcenito tijek multiple skleroze. U eksperimentalnom autoimunom encefalitisu kanabinoidi su pokazali djelovanje na simptome i tijek bolesti. U vrlo ozbiljnom klinickom ispitivanju utjecaja terapije marihuanom u bolesnika s multiplom sklerozom utvrdjeni su subjektivni, ali ne i objektivni dokazi olaksanja simptoma. Tijekom daljnjega dvanaestomjesecnog ispitivanja ustanovljeno je da tetrahidrokanabinol ima male terapijske ucinke na poboljsanje spasticnosti i moguce ucinke u odnosu na razvoj nesposobnosti u bolesnika s multiplom sklerozom. U nekoliko studija upitne kvalitete Sativex (oralni oblik kanabisa) je djelovao pozitivno na smanjenje mnogih simptoma multiple skleroze, ukljucujuci bol, spasticnost i poremecaje spavanja.
Primjena marihuane popracena je rizikom mnogih nuspojava, kao sto su sedacija, konvulzije, mucnina, povracanje, smanjena sposobnost za voznju, pogorsanje koordinacije, losi ishodi trudnoce, pogorsanje respiracije, te povecanje rizika od razvoja raka glave, vrata i pluca.
Iako znanstvena i klinicka istrazivanja upucuju na moguce djelovanje marihuane na simptome i tijek multiple skleroze, ona nisu potpuna i konacna. U tijeku su dodatna istrazivanja u Velikoj Britaniji. Dodatni otezavajuci cimbenik je cinjenica da marihuana uzrokuje mnoge nuspojave, te da je u mnogim drzavama ilegalna.
Tai chi
U Kini se tai chi kao komponenta tradicionalne kineske medicine prakticira vec stoljecima. Do sada su o ucinkovitosti tai chija u bolesnika koji boluju od multiple skleroze provedene samo male studije (nisu bile slijepe), koje su rezultirale sugestivnim terapijskim ucinkom na spasticnost, hod i emocionalno funkcioniranje.
Tai chi je umjereno skupa i opcenito sigurna metoda, uz uvijek prisutan rizik od pada i blagih nuspojava, kao sto su napetost u misicima i zglobovima. Trebalo bi je moci modificirati za bolesnike s odredjenom nesposobnoscu, te potpuno izbjegavati kod bolesnika s teskom osteporozom, prijelomima kostiju, akutnim lumbosakralnim sindromom i ozbiljnim ozljedama zglobova. U svakom slucaju, potrebno je provesti studioznija istrazivanja tai chi metode u korelaciji s multiplom sklerozom.
Joga
Iako se ova metoda, koja vuce porijeklo otprije mnogo tisuca godina iz Indije, nasiroko prakticira, klinicka istrazivanja vrlo su ogranicena. U jednom dobro osmisljenom kontroliranom klinickom ispitivanju multiple skleroze utvrdjeno je da su se, u odnosu na kontrolnu skupinu, bolesnici koji su vjezbali jogu ili uobicajene vjezbe osjecali manje umorno. Joga se opcenito dobro podnosi te je, kao i kod tai chija, potrebna modifikacija vjezbi za pacijente s odredjenom nesposobnoscu. Trudnice, bolesnici s nestabilnoscu u hodu, umorom, preosjetljivoscu na vrucinu ili znacajnijim srcanim, plucnim i kostanim poremecajima trebali bi izbjegavati ili oprezno izvoditi naporne i teske vjezbe. Iako je joga relativno jeftina metoda kojom se umanjuje osjecaj umora, potrebna su daljnja istrazivanja.
Zakljucak
Primjena metoda iz okvira komplementarne i alternativne medicine u sklopu kompleksnih bolesti kao sto je multipla skleroza, zahtijeva pomno sagledavanje svih cinjenica. U kontekstu multiple skleroze neke metode komplementarne i alternativne medicine mogu pozitivno utjecati, dok su druge bez utjecaja, potencijalno su stetne ili su nedovoljno ispitane. Zato je vazno da neurolozi i ostali zdravstveni djelatnici iz konvencionalne medicine imaju dovoljno znanja kako bi mogli djelovati na dobrobit bolesnika, te ga usmjeriti od nedjelotvornih, stetnih i neproucenih metoda prema onima koje su sigurne i ucinkovite.
PRVA ORALNA TERAPIJA ZA MULTIPLU SKLEROZU
Izvor: STANFORD, CA (Ivanhoe Newswire), 31. listopada 2011.
Multipla skleroza autoimuna je bolest koja pogadja milijune bolesnika u svijetu. Izbija onda kad se imunosni sustav pobuni i napadne mozak, odnosno "obrusi se" na mijelin, tvar koja stiti zivce. Pacijenti bolest opisuju kao "bol pri svakom koraku", odnosno kao "neprijatelja koji im oduzima moc kretanja, vid i razum". Zanimljivo je da je stopa pojavnosti te bolesti veca na visokim sjevernim i juznim geografskim sirinama, a da se smanjuje prema ekvatoru.
Dosad je u primjeni bila terapija injekcijama, no upravo se pojavio lijek koji se uzima oralno. U Sjedinjenim Americkim Drzavama taj se lijek zove Gilenya, a djeluje tako da obuzdava neke imunosne stanice u limfnim cvorovima, tako da ne mogu stici do mijelina. U klinickim istrazivanjima Gilenya je smanjila recidive multiple skleroze 54 posto vise od placeba i 52 posto vise od drugog lijeka koji se uzima putem injekcije.
Iako hvale terapijske ucinke novog lijeka, lijecnici, medju kojima je i dr. Melissa Ortega sa Sveucilista u Miamiju, upozoravaju da nisu poznate dugorocne nuspojave, koje bi se naknadno mogle pojaviti. Od vec uocenih, najozbiljnije su usporen puls, teskoce u radu jetre, nakupljanje tekucine u oku i glavobolje. Ipak, pacijenti i lijecnici, koje je anketirao Ivanhoe Newswire, odobravaju taj lijek i kazu da ce ga iskusati, u nadi da nece morati vise pribjegavati injekcijama.
Jos su cetiri lijeka za oralnu primjenu u zavrsnoj fazi testiranja u SAD-u, sto ce uvecati arsenal borbenih sredstava protiv te bolesti.
Prezeto sa: www.vasezdravlje.com
Autori:
doc. dr. sc. Vanja Basic Kes, spec. neurolog
Lucija Zadro Matovina, dr. med., spec. neurolog
Akademkinja Vida Demarin, dr. med., spec. neuropsihijatar
 
   

Pitamo posjetioce...

Da li ste upoznati sa MS-om?
 
 
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS
 
Mitra Global CMS  
JoomlaMarket.de Professional Joomla Templates Club JoomlaMarket.de Professional Joomla Templates Club JoomlaMarket.de Professional Joomla Templates Club
  Advertisement
 
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS
   
Mitra Global CMS Mitra Global CMS Mitra Global CMS