Kriteriji HZZO-a za lijecenje multiple skleroze u Hrvatskoj
Kriteriji HZZO-a za lijecenje multiple skleroze u Hrvatskoj su zaostali iza europskih te postoji niz kriterija koji dovode do neodgovarajuce i prekasne primjene lijekova koji usporavaju tijek bolesti.

Multipla skleroza (MS) je demijelinizirajuca bolest u kojoj su osteceni izolacijski pokrovi zivcanih stanica u mozgu i ledjnoj mozdini. Ta ostecenja ometaju komunikaciju dijelova zivcanog sustava, sto rezultira nizom simptoma, ukljucujuci fizicke, mentalne i psihijatrijske probleme. Specificni simptomi mogu ukljucivati dvostruki vid, sljepocu u jednom oku, slabost misica, poteskoce s osjetilima ili probleme s koordinacijom. MS ima nekoliko oblika – novi simptomi se mogu pojavljivati u izoliranim napadima (relapsirajuci oblici) ili postupno jacati s vremenom (progresivni oblici). Izmedju napada simptomi mogu potpuno nestati, no trajni neuroloski problemi cesto ostaju, posebno kada bolest uznapreduje. Iako uzrok multiple skleroze nije sasvim jasan, smatra se da je temeljni mehanizam unistavanja mijelina napad vlastitog imunoloskog sustava, sto MS cini autoimunom bolescu, ili greska u samim stanicama koje proizvode mijelin, a u pozadini svega, pretpostavlja se, mogu biti genetski cimbenici, ali i okolinski, kao sto je, primjerice, virusna infekcija. U 2015. godini oko 2,3 milijuna ljudi u svijetu bilo je pogodjeno multiplom sklerozom, a umrlo ih je oko 18.900. Bolest se obicno javlja u dobi izmedju 20 i 50 godina i dvostruko je cesca kod zena nego kod muskaraca. MS je 1868. prvi put opisao Jean-Martin Charcot, a ime multipla skleroza odnosi se na brojne oziljke (sclerae - poznatije kao plakovi ili lezije) koji se razvijaju na bijeloj tvari mozga i ledjne mozdine. Ne postoji poznati lijek za multiplu sklerozu, ali postoje terapije koje poboljsavaju funkcije nakon napada i sprecavaju nove napade. Upravo zato je mozda ruzno, ili na neki jako negativan nacin ironicno, sto upravo povodom Nacionalnog dana oboljelih od multiple skleroze – koji se odlukom Hrvatskog sabora, a na inicijativu Saveza drustava multiple skleroze Hrvatske, obiljezava 26. rujna – oboljeli u Hrvatskoj su primorani zapoceti provedbu kampanje “Je li lijecenje MS-a i dalje lutrija?”, s kojom zele natjerati donositelje politika na promjenu kriterija za lijecenje multiple skleroze. Naime, kako kazu iz Saveza drustava multiple skleroze Hrvatske, kriteriji HZZO-a za lijecenje multiple skleroze u Hrvatskoj su zaostali iza europskih, te postoji niz diskriminirajucih kriterija koji dovode do neodgovarajuce i prekasne primjene lijekova koji usporavaju tijek bolesti od koje je u Hrvatskoj oboljelo preko 6.000 osoba. Osobe s invaliditetom cesto, posebno kada je rijec o diskriminaciji, znaju reci da se invaliditet vec sutra moze dogoditi bilo kome. Da je uistinu tako, pokazuje i zivotna prica britanskog novinara Christiana Donlana. Ubrzo nakon sto je rodjena njegova kci Leontine, svijet Christiana Donlana okrenuo se naglavce. Poceo je promasivati prekidace za svjetla i kvake na vratima. Svaki dan se ozljedjivao na bezbroj glupih nacina. Isprva zabavna, a kasnije izludjujuca, ta cudna iskustva bila su rani simptomi multiple skleroze. Donlan je o putu, kojim ga je MS povela prije cetiri godine, pisao u knjizi 'The Unmapped Mind' (Nemapirani um, op. a.). - Barem godinu dana prije nego sto su mi ruke pocele trnuti, propustio sam niz sve ozbiljnijih neuroloskih simptoma. Razvio sam problem s kvakama. Poceo sam posezati prema njima i promasivati ih. Jedna vrata, a onda jos jedna, zamah kroz prazan prostor. Pretpostavljao sam da cu metu pogoditi naslijepo. I morao sam pogledati da bih vidio da nisam. To je pomalo i zabavno, zateci se kako stojite s ispruzenom rukom koja je stisnuta oko nicega, a vrata koju pokusavate otvoriti ostaju zatvorena. Sumnjam da sam mnogo o tome razmisljao kad se prvi put dogodilo. Kada bih otvorio vrata iz drugog pokusaja, zacijelo sam sjecanje brzo gurnuo ustranu, zajedno sa svim ostalim pomalo zabavnim stvarima, sto znaci da sam to potpuno zaboravio - pise Christian o danima kada jos nije znao sto mu nosi bliska buducnost. - Nisam vidio obrasce, valove koji se mreskaju i sire od one promasene kvake, blago se uzdizu nad ostalim vratima, prekidacima za svjetlo, kuhinjskim ormaricima i tipkama na bakomatu. Barem godinu dana nisam uspio otkriti tihu katastrofu koja se razvijala, fundamentalni pomak koji je cijeli svijet i sve sto je u njemu odmaknulo dva do tri centimetra od mene, ali samo ako nisam gledao - slikovito opisuje Donlan. - Isprva, multipla skleroza je bila kao nosenje cudnih naocala. Trebalo je dugo vremena da shvatim da imam posla s necim sto nije samo umarajuce, nego je potencijalno i dehumanizirajuce. Tiha katastrofa moze se dogoditi uistinu svima. A kada se dogodi, ako se dogodi, diskriminacija u lijecenju nije nesto sto cete zeljeti, otprilike kao trulu visnju na crnom slagu dehumanizacije. Damir Fatusic Preuzeto sa: http://www.in-portal.hr/in-portal-news/in-mreza/16768/bolest-s-tisuu-lica-nacionalni-dan-multiple-skleroze-u-znaku-borbe-protiv-diskriminacije-u-lijecenju